Skattalagasafn rķkisskattstjóra 24.11.2020 18:08:22

Lög nr. 94/2019, kafli 2 (slóš: www.skattalagasafn.is?log=94.2019.2)
Ξ Valmynd

II. KAFLI

Löggilding endurskošenda og starfsleyfi endurskošunarfyrirtękja

Löggilding endurskošenda.
3. gr.

(1) Endurskošendarįš veitir löggildingu til endurskošunarstarfa. Til žess aš öšlast löggildingu žarf viškomandi aš fullnęgja eftirtöldum skilyršum:

  1. Eiga lögheimili hér į landi eša vera rķkisborgari ašildarrķkis aš Evrópska efnahagssvęšinu, ašildarrķkis stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša Fęreyja.
  2. Vera lögrįša og hafa ekki sętt žvķ aš bś hans hafi veriš tekiš til gjaldžrotaskipta.
  3. Hafa gott oršspor og vera žannig į sig kominn andlega aš hann sé fęr um aš gegna störfum endurskošanda.
  4. Hafa ekki hlotiš dóm fyrir refsiveršan verknaš žar sem refsing var fjögurra mįnaša óskil­oršs­bundiš fangelsi hiš minnsta eša öryggisgęsla ef hann var fullra 18 įra žegar brotiš var framiš nema fimm įr hafi lišiš frį žvķ aš afplįnun var aš fullu lokiš.
  5. Hafa meistaragrįšu ķ endurskošun og reikningsskilum sem višurkennd er af endur­skoš­enda­rįši.
  6. Hafa stašist sérstakt próf, sbr. 7. gr.
  7. Hafa starfaš aš lįgmarki ķ žrjś įr undir handleišslu endurskošanda viš endurskošun įrs­reikn­inga og annarra reikningsskila hjį endurskošunarfyrirtęki meš starfsleyfi.
  8. Hafa starfsįbyrgšartryggingu, sbr. 8. gr.

(2) Heimilt er endurskošendarįšinu aš fella nišur réttindi skv. 1. mgr. eša synja umsękjanda um löggildingu til endurskošunarstarfa hafi hann:

  1. Hlotiš dóm samkvęmt įkvęšum XXVI. kafla almennra hegningarlaga.
  2. Veriš dęmdur ķ fangelsi samkvęmt įkvęšum annarra laga.
  3. Ķtrekaš brotiš gegn įkvęšum laga um endurskošendur, laga um įrsreikninga, laga um bók­hald eša skattalaga.
  4. Sżnt af sér hegšun sem gefur įstęšu til aš ętla aš viškomandi sé ekki fęr um aš gegna störfum sķnum sem opinber sżslunarmašur į įbyrgan hįtt.

(3) Įšur en löggilding er veitt skal umsękjandi leggja fram sakavottorš.

(4) Vķkja mį frį skilyrši 2. tölul. 1. mgr. ef umsękjandi hefur haft forręši į fé sķnu a.m.k. tķu undanfarin įr.

(5) Óski endurskošandi sem hefur löggildingu til endurskošunarstarfa ķ rķki innan Evrópska efna­hags­svęšisins, ķ ašildarrķki stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum eftir lög­gildingu til endurskošunarstarfa hér į landi skal hann standast sérstakt hęfnispróf ķ lögum og reglum um skatta- og félagarétt.

(6) Endurskošendarįš getur veitt žeim einstaklingum löggildingu til endurskošunarstarfa sem sanna aš žeir hafi lokiš nįmi og stašist próf erlendis, sem telst samsvara kröfum sem geršar eru ķ 5., 6. og 7. tölul. 1. mgr., enda uppfylli žeir įkvęši 2., 3., 4. og 8. tölul. sömu mįlsgreinar. Slķkir ašilar skulu standast sérstakt hęfnispróf ķ lögum og reglum um ķslenskan skatta- og félagarétt.

(7) Rįšherra er heimilt aš setja reglugerš um mįlsmešferš fyrir löggildingu endurskošenda sem eru meš löggildingu frį öšrum rķkjum.

(8) Endurskošendarįš getur veitt einstaklingum sem lokiš hafa annarri hįskólagrįšu meš endur­skošun sem kjörsviš undanžįgu frį įkvęši 5. tölul. 1. mgr., enda telji endurskošendarįš aš umsękj­andi hafi nęga žekkingu į žeim mįlefnum sem varša endurskošendur og störf žeirra.

(9) Įšur en löggilding er veitt skal umsękjandi heita žvķ aš višlögšum drengskap aš hann muni af kostgęfni og samviskusemi ķ hvķvetna rękja žaš starf sem löggildingin veitir honum rétt til aš stunda og hlķta lögum og öšrum reglum sem starfiš varša.

4. gr.
Starfsleyfi endurskošunarfyrirtękja.

(1) Endurskošun skal fara fram į vegum endurskošunarfyrirtękis sem hefur starfsleyfi og er skrįš ķ endurskošendaskrį.

(2) Endurskošendum er skylt aš stofna félag um rekstur endurskošunarfyrirtękis ķ žvķ formi sem žeir sjįlfir kjósa.

(3) Meiri hluti atkvęšisréttar ķ endurskošunarfyrirtęki skal vera ķ höndum endurskošenda eša endur­skošunarfyrirtękja sem hlotiš hafa višurkenningu į Evrópska efnahagssvęšinu eša ķ ašildar­rķkjum stofnsamnings Frķverslunarsamtaka Evrópu eša ķ Fęreyjum.

(4) Ķ endurskošunarfyrirtęki skal meiri hluti stjórnarmanna vera endurskošendur eša fulltrśar endurskošunarfyrirtękja. Ef stjórnarmenn eru tveir skal a.m.k. annar žeirra vera endurskošandi eša fulltrśi endurskošunarfyrirtękis.

(5) Endurskošunarfyrirtęki skal hafa formlegt gęšakerfi til aš tryggja gęši endurskošunarinnar og gęši starfa endurskošanda, sbr. 18. gr.

(6) Endurskošunarfyrirtęki skal tryggja aš nöfn og heimilisföng eigenda fyrirtękisins séu ašgengileg almenningi.

(7) Sękja skal um starfsleyfi fyrir endurskošunarfyrirtęki til endurskošendarįšs aš uppfylltum įkvęšum žessarar greinar. Jafnframt ber fyrirtękinu aš tilkynna endurskošendarįši įn tafar ef žaš uppfyllir ekki lengur eitthvert žessara įkvęša og skila inn löggildingarskķrteini.

(8) Ef ętla mį aš endurskošunarfyrirtęki muni ekki vera fęrt um aš framkvęma endurskošunarverkefni į višunandi hįtt mį neita endurskošunarfyrirtęki um starfsleyfi og skrįningu ķ endurskošendaskrį skv. 5. gr.

(9) Endurskošunarfyrirtęki sem óskaš hefur eftir aš leggja inn starfsleyfi eša hefur veriš svipt starfsleyfi getur einungis fengiš žaš aftur ef kröfur um veitingu starfsleyfis eru uppfylltar eša orsök sviptingar er ekki lengur til stašar, śtrunnin eša afturkölluš.

(10) Endurskošendarįš fellir śr gildi starfsleyfi endurskošunarfyrirtękis ef fyrirtękiš uppfyllir ekki lengur skilyrši laga žessara eša reglugerša settra į grundvelli žeirra.

(11) Endurskošendarįš fellir śr gildi starfsleyfi endurskošunarfyrirtękis neiti žaš aš sęta gęšaeftirliti skv. 31. gr.

(12) Falli starfsleyfi endurskošunarfyrirtękis nišur eša hafi žaš veriš svipt starfsleyfi skal endurskošunarfyrirtękiš tekiš śt af endurskošendaskrį skv. 5. gr. og er žvķ žį óheimilt aš gefa ķ skyn aš fyrirtękiš sé skrįš endurskošunarfyrirtęki.

(13) Rįšherra setur reglugerš um mįlsmešferš fyrir veitingu starfsleyfa til endurskošunarfyrirtękja sem skrįš eru ķ öšru EES-rķki.

(14) Rįšherra er heimilt aš męla ķ reglugerš nįnar fyrir um starfsleyfi endurskošunarfyrirtękja.

5. gr.

Endurskošendaskrį.

(1) Endurskošendarįš birtir opinbera skrį yfir endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki sem fengiš hafa starfsleyfi til endurskošunarstarfa, enda séu įkvęši 3. og 4. gr. uppfyllt.

(2) Endurskošandi sem starfar viš endurskošun skal skrį félag sitt sem endurskošunarfyrirtęki ķ endurskošendaskrį.

(3) Rįšuneytiš setur nįnari reglur um skrįninguna og hvaša upplżsingar skulu koma fram ķ skrįnni.

(4) Endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki skulu auškennd meš sérstöku nśmeri ķ opinberu skrįnni.

(5) Endurskošunarfyrirtęki sem fęr skrįningu skv. 1. mgr. mį ekki hafa veriš tekiš til gjald­žrota­skipta né ķmynd žess bešiš verulegan hnekki svo draga megi ķ efa hęfni žess til aš upp­fylla žęr kröfur sem geršar eru til endurskošunar ķ lögum žessum. Endurskošunarfyrirtęki sem hlotiš hefur skrįningu skal įn tafar tilkynna endurskošendarįši ef skilyrši žessarar mįlsgreinar eru ekki upp­fyllt.

(6) Endurskošendur og endurskošunarfyrirtęki skv. 1. mgr. skulu, įn įstęšulausra tafa, tilkynna endurskošendarįši ef breytingar verša į žeim upplżsingum sem fram koma ķ skrįnni.

(7) Hafi endurskošandi lagt inn starfsleyfi sitt eša žaš veriš fellt nišur skal nafn hans fellt śt af skrį, sbr. 1. mgr. Sama į viš um endurskošunarfyrirtęki sem uppfyllir ekki lengur skilyrši 5. mgr. žessarar greinar og/eša skilyrši 4. gr.

(8) Endurskošendarįš skal auglżsa löggildingu endurskošenda og skrįningu endurskoš­unar­fyrirtękja ķ Lögbirtingablaši. Sama į viš ef skrįning fellur nišur, sbr. 10. gr.

(9) Endurskošendarįš gefur śt löggildingarskķrteini til handa endurskošendum og endurskoš­unar­fyrirtękjum.

(10) Fyrir löggildingu skal endurskošandi greiša gjald ķ rķkissjóš samkvęmt lögum um aukatekjur rķkis­sjóšs, nr. 88/1991.

6. gr.
Réttur til aš nota hugtakiš endurskošandi eša endurskošun.

(1) Öšrum en endurskošendum og endurskošunarfyrirtękjum skv. 1. mgr. 5. gr. er ekki heimilt aš nota hugtökin endurskošandi eša endurskošun ķ starfs- eša firmaheiti sķnu. Žį er óheimilt aš vekja žį trś aš ašili, sem hefur ekki fengiš löggildingu sem endurskošandi eša er įn gildra réttinda, sé endurskošandi meš notkun starfsheitis, firmanafns eša meš öšrum misvķsandi hętti. Įkvęši žetta nęr žó ekki til starfsheitis innri endurskošenda ķ fyrirtękjum, enda séu störf žeirra hluti af innra stjórnendaeftirliti viškomandi fyrirtękis.

(2) Ef endurskošendarįši berast upplżsingar um aš einstaklingur, sem hefur ekki fengiš löggildingu til endurskošendastarfa, stundi eša gefi ķ skyn aš hann stundi slķka starfsemi eša aš endurskošandi fullnęgi ekki lengur lögmętum skilyršum til löggildingar sem endurskošandi en starfi žó įfram sem slķkur skal endurskošendarįš vekja athygli viškomandi į brotinu og ef hann ekki bregst viš skal endurskošendarįš taka brotiš til višeigandi mešferšar. Sama į viš ef gefiš er ķ skyn aš fyrirtęki sem ekki er skrįš ķ endurskošendaskrį sé endurskošunarfyrirtęki.

7. gr.
Próf og prófanefnd.

(1) Endurskošendarįš skipar žriggja manna prófnefnd endurskošenda sem heldur próf fyrir žį sem sękja um löggildingu til endurskošunarstarfa. Prófnefndin skal skipuš til fjögurra įra ķ senn.

(2) Próf til löggildingar skal nį til žeirra greina bóknįms og verkmenntunar sem helst varša endur­skošendur og störf žeirra.

(3) Ķ reglugerš, sem rįšherra setur aš fengnum tillögum endurskošendarįšs, skal mešal annars kvešiš nįnar į um skilyrši til próftöku, prófgreinar, framkvęmd prófa og lįgmarksįrangur til aš standast žau.

(4) Próf skulu aš jafnaši haldin įrlega.

(5) Kostnašur vegna prófa, ž.m.t. žóknun til prófnefndarmanna, greišist meš próftökugjaldi sem endurskošendarįš įkvešur.

 

8. gr.
Starfsįbyrgšartrygging.

(1) Endurskošanda er skylt aš hafa starfsįbyrgšartryggingu hjį vįtryggingafélagi sem hefur heimild til aš veita žjónustu hér į landi vegna fjįrhagstjóns sem leitt getur af gįleysi ķ störfum hans eša starfsmanna hans samkvęmt lögum žessum. Tryggingarskyldan fellur nišur ef endurskošandi leggur inn löggildingu sķna, sbr. 1. mgr. 11. gr.

(2) Endurskošendarįš setur reglur um lįgmarksfjįrhęš tryggingar skv. 1. mgr. og hįmark eigin įhęttu vįtryggingartaka.

(3) Endurskošandi skal fyrir 15. janśar įr hvert senda endurskošendarįši stašfestingu žess aš hann hafi gilda starfsįbyrgšartryggingu.

(4) Rįšherra getur meš reglugerš sett nįnari įkvęši um starfsįbyrgšartryggingu endurskošenda.

9. gr.
Endurmenntun.

(1) Endurskošanda er skylt aš afla sér endurmenntunar sem tryggir aš hann višhaldi reglulega fręšilegri žekkingu, faglegri hęfni og faglegum gildum.

(2) Endurmenntunin skal aš lįgmarki svara til 20 klukkustunda į įri og samtals 120 klukkustunda į hverju žriggja įra tķmabili. Endurskošendarįš getur veitt undanžįgu frį žessu įkvęši ef sérstakar įstęšur gefa tilefni til žess. Endurmenntunartķmabil endurskošanda sem fęr löggildingu ķ fyrsta sinn hefst 1. janśar įriš eftir aš löggilding er veitt.

(3) Endurmenntun skv. 1. mgr. skal į hverju žriggja įra tķmabili nį a.m.k. til eftirtalinna sviša og skal lįgmark endurmenntunar į hverju sviši vera:

  1. endurskošun ķ 30 klukkustundir,
  2. reikningsskil og fjįrmįl ķ 20 klukkustundir,
  3. skatta- og félagaréttur ķ 15 klukkustundir og
  4. sišareglur og fagleg gildi ķ 10 klukkustundir.

(4) Endurskošandi skal halda skrį um endurmenntun sķna og skal honum vera unnt aš stašfesta endurmenntun ķ a.m.k. 60 klukkustundir į hverju žriggja įra tķmabili en aš lįgmarki skulu 10 klukkustundir ķ endurmenntun hvers įrs vera stašfestanlegar. Endurskošendarįš hefur eftirlit meš aš endurskošandi uppfylli skilyrši um endurmenntun.

(5) Ef skilyrši 1.–3. mgr. eru ekki uppfyllt telst endurskošandi ekki hafa fullnęgt skilyršum til aš višhalda löggildingu sinni sem endurskošandi og fer um mįl hans skv. III. kafla.

(6) Rįšherra getur meš reglugerš sett nįnari įkvęši um endurmenntun endurskošenda.

Fara efst į sķšuna ⇑